CID je izdavač sa strategijom. U njegovoj bogatoj produkciji nema izdanja za koje bi se obavešteni čitalac mogao pitati otkud ono tu. Tako, značajno mesto koje u CID-ovoj produkciji zauzimaju dela ruskih filozofskih, religioznih, socijalnih i političkih mislilaca na dobar način ilustruje postojanje strategije.

Teme CID-ovih knjiga su dakle znanja o pojavama i tokovima, takođe i o samim čovekovim znanjima. Ta znanja su i o civilizacijama starim i novim, protkanim s političkim, verskim i kulturnim.

U slučaju CID-a treba u prvom redu podvući naglašenu širinu gledanja, van uskih i lokalnih parametara, krajnju ozbiljnost, sveobuhvatnost i efikasnost CID-ove aktivnosti i zaista obilatu žetvu njegovih dosadašnjih napora.

Izbor CID-ov čine prominentna djela iz prirodnih nauka, lijepe književnosti, bogoslovske, filozofske i sociološke literature. Osim toga, veliki broj memoarskih djela, koja se odnose na prošlost Crne Gore i Crnogoraca, uspješno upotpunjava njegov bogati program.

CID je razradio i realizovao novi koncept izdavaštva, kojim se uspostavlja jedna vrsta nove strategije kvalitetnog izdavaštva. Koncept koji odlikuju: vrhunski standardi i vrijednosti, učvršćivanje istine, neideologizirana usmjerenost, profesionalni i moralni integritet.

Rijetko se događa da se u prostorno maloj sredini pojavi veliki izavač koji rasponom svojih objavljenih knjiga promatra nacionalne i svjetske vrijednosti. To je upravo slučaj sa CID-om.

U istoriji crnogorskog štamparstva samo je CID postigao balans crnogorske pisane riječi i pisane riječi svijeta kao cjeline. Kao da se danom osnivanja zavjetovao da će uz objavljenu knjigu iz Crne Gore objavljivati i knjigu iz neke druge zemlje da bi se na poredbenom prostoru vidjeli svi odnosi jednoga s drugim.

CID je redak primer koji je na neobičan način izmirio ekonomsko načelo efikasnosti sa moralnim načelom opšteg dobra: ovde su se sreli uspešni poslovni ljudi sa sluhom za najviše kulturne vrednosti! CID-ov dosadašnji način opstanka na suženom i osiromašenom prostoru postaje još značajniji kada se zna da sudbina knjige nije u rukama onih koji je pišu i/li objavljuju, nego u rukama onih koji je ne/čitaju i/li ne /kupuju.

U jednoj važnoj oblasti CID je predstavio crnogorsku kulturu u najljepšoj svjetlosti —  i njenu pripadnost univerzalnim vrijednostima —  tako kao da ona nema sjenki i mračnih mjesta. Malo je onih koji u Crnoj Gori rade tako, i nigdje ih zapravo nema mnogo.