O CID-u

Predanost jednoj djelatnosti potiče od zova vremena, koji neki njeni poslenici mogu da čuju i umiju da razumiju. Taj poziv je nagovor na putovanje. A na svakom putovanju korak je smisleniji ako je staza popločana knjigama. Tom pozivu CID se odazvao prije dvije i po decenije.

Nastao je iz iskre koja nije zaboravila da je pala sa jedne od zvijezda Gutenbergove galaksije. Crnogorska zvijezda u tom znamenitom sazvježđu zasijala je među prvima. Bilo je to u poznu jesen XV vijeka.

Prosvijećeni vladar ondašnje Crne Gore, štamparijom kupljenom na Zapadu, objavio je riječ koja mu je dolazila sa Istoka. Tim činom je zavještao da suverenost države i identitet naroda nije dovoljno braniti mačem, već ga je potrebno čuvati i knjigom.

Ovaj događaj nosi dvostruku poruku. Vidljivo i istorijsko svjedoči o jednom od najznačajnijih događaja u kulturi onoga doba — štampanju prve knjige na slovenskom jugu. Ono dubinsko nosi pouku onima koji će sjesti na crnogorski presto. Kazuje im da se na mjestu koje im je dodijeljeno može opstati samo u ravnoteži sa velikim svjetovima. Oblik te ravnoteže nije jednom zauvijek dat. Svako pokoljenje ga za sebe otkriva.

Dugo je iskra izdavaštva, poput ideje crnogorske države, bila prekrivena pepelom vremena. U njoj se čuvao žar iz koga će nastati plamen moderne crnogorske kulture. CID svojim izdanjima daje svoj prilog tom razvoju crnogorske kulture.

Zato je opravdano reći da je CID stvorio most od knjiga. Preko tog mosta nam stižu ideje i prelazi znanje, koji čine kulturnu baštinu svijeta. U temelje tog mosta ugrađena je ideja ravnoteže koja se nalazi među kulturama i civilizacijama na čijim rubovima postojimo.

Istovremeno, knjige koje su objavljene pomjerale su granice. Ne one na političkim kartama država, već one na dubinskim mapama duhovnosti. To su one granice koje se najteže mijenjaju i najduže traju. U njima se oblikuje kultura.

Takve su knjige Rovinskog i Brodela, Solovjova i Hajeka, Spektorskog i Gidensa, Hercena i Hantingtona, Paunda i Sorokina, Augustina i Zenjkovskog, Jeringa i Petražickog, Nesmelova i Volerstina, Fridriha i Tatarkjeviča, Džojsa i Muzila i mnogih drugih.

A da ne bismo zaboravili sebe i svoju istoriju, pobrinule su se edicije koje sadrže svjedočanstva i kazivanja, putopise i zapise o Crnoj Gori, njenoj duhovnosti i mentalitetu. Tako nam knjige CID-a pomažu da bolje razumijemo svijet, a da, pritom, ne izgubimo sebe.

Ali, treba istaći da smo svi samo skromni putnici na stazi koja je starija, značajnija i dugovječnija od nas. Da bismo svoje parče puta bolje osmislili, neophodno je da se okružimo onima koji znaju da gledaju i umiju da vide. U tome je veliki dug CID-a urednicima edicija, koji su u njihovo oblikovanje uložili svoju časnu umnost i pomogli nam da svoju djelatnost pretvorimo u službu knjizi.

Dragan K. Vukčević

Izdavačka kuća CID, Podgorica, je privatna izdavačka kuća koja je formirana i otpočela sa radom 22. 6. 1994. godine. Glavni i odgovorni urednik je prof. dr Dragan K. Vukčević, akademik, a direktor CID-a je Žarko Radonjić. Na poslovima urednika, autora, priređivača, prevodilaca i drugih saradnika CID okuplja više uglednih naučnih poslenika iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Među njima su dr Latinka Perović, Vida Ognjenović, prof. dr Milan Popović, prof. dr Veselin Vukotić, prof. dr Vesna Kilibarda, Borislav Banović, Pavle Goranović, kao i, do svoje smrti, prof. dr Stevan Vračar, akademik Andrej Mitrović, prof. dr Vučina Vasović, akademik Petar Vlahović, prof. Veljko Radović, prof. dr Mileva Filipović, dr Vojislav D. Nikčević, Vesna Krmpotić… Svojom uređivačkom koncepcijom CID nastoji da pruži čitalačkoj publici značajna djela iz prošlosti Crne Gore koja do sada nisu bila prevedena. Istovremeno, u drugim bibliotekama objavljuju se najznačajnija djela civilizacija na čijim rubovima naša zemlja postoji. U tom smislu objavljena su djela velikana ruske misli kao i najznačajnijih pravnih, politikoloških i filozofskih mislilaca Zapada. Tako se, kroz izdavačku politiku, ostvaruje koncepcija ravnoteže velikih duhovnih i civilizacijskih tokova, a našim čitaocima postaju dostupna značajna djela koja su već odavno dio kulturne baštine modernog svijeta.

U cilju ostvarivanja te koncepcije pokrenuto je dvadesetak edicija-biblioteka: filozofske, istorijske, pravne, politikološke, antrpološke, ekonomske, književne. Jednom riječju — pokrivaju gotovo čitavu oblast humanističkih nauka.

Do sada je objavljeno preko 600 naslova, od čega prevodi sa engleskog, ruskog, italijanskog, njemačkog, francuskog, španskog, holandskog, grčkog, poljskog, češkog, danskog, norveškog, slovenačkog i latinskog jezika, čine blizu 400 knjiga.

Otuda knjige koje su se prvi put pojavile u Crnoj Gori. To su djela Rovinskog i Brodela, Solovjova i Hajeka, Spektorskog i Gidensa, Hercena i Hantingtona, Paunda i Sorokona, Zenjkovskog i Augustina, Petražickog i Jeringa, Nesmelova, Fridriha i Tatarkijevića, Džojsa i Muzila, Dostojevskog i Tojnbija, Feronija i Hobsbauma, Fukujame i Dala, Roulsa i Kendeija i mnogih drugih.

CID nastoji da knjige imaju svoju estetsku dimenziju i zavidan tehnički kvalitet. Neki od naslova su se pojavili kao bibliofilska izdanja i u posebnom, ručnom povezu.

NAJZNAČAJNIJE NAGRADE IZDAVAČKE KUĆE CID

Za mnoga svoja izdanja Izdavačka kuća CID je dobila najveća priznanja i nagrade u zemlji i inostranstvu.

Posebno ističemo sljedeće:

  • Izdavački poduhvat godine, Međunarodni Beogradski sajam 1995. godine — DJELA, Petar II Petrović Njegoš
  • Izdavački poduhvat godine, Međunarodni Beogradski sajam 1996. godine — BOŽANSTVENA KOMEDIJA, Dante Alegijeri
  • Izdavački poduhvat godine, Međunarodni  Beogradski sajam 1999. godine
    — ENCIKLOPEDIJA NJEGOŠ
  •  2005. godine CID je na 50. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu proglašen za Izdavača godine.

Izdavačka kuća CID je dobitnik i dva izuzetno značajna društvena priznanja Crne Gore:

  • „19. decembar“, Podgorica, 2004.
  • „Trinaestojulska nagrada“, 2009.