IZDAVAČKA KUĆA „CID”

Predanost jednoj djelatnosti potiče od zova vremena, koji neki njeni poslenici mogu da čuju i umiju da razumiju. Taj poziv je nagovor na putovanje. A na svakom putovanju korak je smisleniji ako je staza popločana knjigama. Tom pozivu CID se odazvao prije dvije i po decenije. Nastao je iz iskre koja nije zaboravila da je pala sa jedne od zvijezda Gutenbergove galaksije. Crnogorska zvijezda u tom znamenitom sazvježđu zasijala je među prvima. Bilo je to u poznu jesen XV vijeka.

        Prosvijećeni vladar ondašnje Crne Gore, štamparijom kupljenom na Zapadu, objavio je riječ koja mu je dolazila sa Istoka. Tim činom je zavještao da suverenost države i identitet naroda nije dovoljno braniti mačem, već ga je potrebno čuvati i knjigom.

        Ovaj događaj nosi dvostruku poruku. Vidljivo i istorijsko svjedoči o jednom od najznačajnijih događaja u kulturi onoga doba — štampanju prve knjige na slovenskom jugu. Ono dubinsko nosi pouku onima koji će sjesti na crnogorski presto. Kazuje im da se na mjestu koje im je dodijeljeno može opstati samo u ravnoteži sa velikim svjetovima. Oblik te ravnoteže nije jednom zauvijek dat. Svako pokoljenje ga za sebe otkriva.

        Dugo je iskra izdavaštva, poput ideje crnogorske države, bila prekrivena pepelom vremena. U njoj se čuvao žar iz koga će nastati plamen moderne crnogorske kulture. CID svojim izdanjima daje svoj prilog tom razvoju crnogorske kulture.

        Zato je opravdano reći da je CID stvorio most od knjiga. Preko tog mosta nam stižu ideje i prelazi znanje, koji čine kulturnu baštinu svijeta. U temelje tog mosta ugrađena je ideja ravnoteže koja se nalazi među kulturama i civilizacijama na čijim rubovima postojimo.

        Istovremeno, knjige koje su objavljene pomjerale su granice. Ne one na političkim kartama država, već one na dubinskim mapama duhovnosti. To su one granice koje se najteže mijenjaju i najduže traju. U njima se oblikuje kultura.

        Takve su knjige Rovinskog i Brodela, Solovjova i Hajeka, Spektorskog i Gidensa, Hercena i Hantingtona, Paunda i Sorokina, Augustina i Zenjkovskog, Jeringa i Petražickog, Nesmelova i Volerstina, Fridriha i Tatarkjeviča, Džojsa i Muzila i mnogih drugih.

        A da ne bismo zaboravili sebe i svoju istoriju, pobrinule su se edicije koje sadrže svjedočanstva i kazivanja, putopise i zapise o Crnoj Gori, njenoj duhovnosti i mentalitetu. Tako nam knjige CID-a pomažu da bolje razumijemo svijet, a da, pritom, ne izgubimo sebe.

        Ali, treba istaći da smo svi samo skromni putnici na stazi koja je starija, značajnija i dugovječnija od nas. Da bismo svoje parče puta bolje osmislili, neophodno je da se okružimo onima koji znaju da gledaju i umiju da vide. U tome je veliki dug CID-a urednicima edicija, koji su u njihovo oblikovanje uložili svoju časnu umnost i pomogli nam da svoju djelatnost pretvorimo u službu knjizi.

Dragan K. Vukčević

Izdavačka kuća CID, Podgorica, je privatna izdavačka kuća koja je formirana i otpočela sa radom 22. 06. 1994. godine.

        Osnivači CID-a su Borislav Banović, Ratko Bojanović, Darko Radunović i Dragan K. Vukčević. Uskoro, po osnovanju, pridružio im se i Žarko Radonjić koji će od tada vršiti dužnost direktora ove Izdavačke kuće. Glavni i odgovorni urednik je Dragan K. Vukčević. Na poslovima urednika, autora, prevodilaca i drugih saradnika CID je okupljao i okuplja mnoge naučne poslenike iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Među njima su Latinka Perović, Vida Ognjenović, Veselin Vukotić, Vesna Kilibarda, Milan Popović, Borislav Banović, Pavle Goranović. Nekada su ugledni urednici bili i Stevan Vračar, Andrej Mitrović, Vučina Vasović, Petar Vlahović, Mileva Filipović, Veljko Radović, Vojislav D. Nikčević, Vesna Krmpotić, Pavle Gazivoda…

        U brojnim bibliotekama objavljuju se knjige koje predstavljaju značajne tvorevine civilizacija na čijem razmeđu Crna Gora postoji. U biblioteci „Svjedočanstva” čitalačkoj publici su ostale dostupne mnoge knjige o prošlosti Crne Gore koje nisu bile objavljene na crnogorskom jeziku. Tako se kroz izdavačku politiku CID-a ostvaruje ravnoteža duhovnih i civilizacijskih tokova Istoka i Zapada koji se prožimaju u kulturi Crne Gore i u njenom identitetu. 

        U cilju ostvarivanja te koncepcije pokrenuto je dvadesetak edicija iz oblasti istorije, filozofije, prava, sociologije, politikologije, ekonomije, književnosti… U okviru njih do sada je objavljeno preko 600 naslova od kojih su dvije trećine prevodi sa najznačajnijih svjetskih jezika. Mnogi od tih prevoda su se prvi put pojavili ne samo u Crnoj Gori već i na južnoslovenskom kulturnom prostoru.

        Posebno značajna edicija za razumijevanje kontinuiteta i identiteta Crne Gore je edicija „Svjedočanstva”. U njoj se do sada pojavilo blizu osamdeset naslova od kojih većinu čine prevodi. Te knjige su značajan prilog razumijevanju istorije, kulture i mentaliteta Crne Gore.

        Izdanja CID-a odlikuju se i estetskom dimenzijom i tehničkim kvalitetom. Oblikovanju pojedinih edicija svoj prilog su dali ugledni dizajneri: Mile Grozdanić, Irena Lagator, Ana Matić…

NAJZNAČAJNIJE NAGRADE IZDAVAČKE KUĆE CID

        Za mnoga svoja izdanja Izdavačka kuća CID je dobila najveća priznanja i nagrade u zemlji i inostranstvu.

        Posebno ističemo sljedeće:

  • Izdavački poduhvat godine, Međunarodni Beogradski sajam 1995. godine — DJELA, Petar II Petrović Njegoš
  • Izdavački poduhvat godine, Međunarodni Beogradski sajam 1996. godine — BOŽANSTVENA KOMEDIJA, Dante Alegijeri
  • Izdavački poduhvat godine, Međunarodni  Beogradski sajam 1999. godine
    — ENCIKLOPEDIJA NJEGOŠ
  •  2005. godine CID je na 50. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu proglašen za Izdavača godine.

        Izdavačka kuća CID je dobitnik i dva izuzetno značajna društvena priznanja Crne Gore:

  • „19. decembar”, Podgorica, 2004.
  • „Trinaestojulska nagrada”, 2009.